Detaljni Bitcoin vodič koji vas neće isfrustrirati

Ovo je u današnje vrijeme postalo skoro pa retoričko pitanje, Bitcoin je zaradio rapidnu popularnost i predmetom je beskrajnih rasprava u medijima. Međutim, to ne znači da svi razumiju što Bitcoin predstavlja.

Zapravo, većina ljudi ne razumije, poglavito zbog njegove osnovne tehničke prirode, koja se može činiti zastrašujućom.

Cilj koji smo si postavili s ovim vodičem je objašnjenje najvažnijih koncepta povezanih s blockchainom i Bitcoinom, sve napisano lako razumljivim jezikom. Ovo je poduži vodič, te smo ga stoga podijelili u manje sekcije.

Koncept Bitcoina i blockchaina uključuje mnoštvo specifičnih pojmova. Za brze definicije možete pogledati ovaj pojmovnik.

1. Kako je nastao Bitcoin

A. Tko je izumio Bitcoin?

Tvorac Bitcoina je anonimna osoba koja stoji iza pseudonima Satoshi Nakamoto. U listopadu 2008. godine, objavio je svoj rad i distribuirao ga kroz kriptografsku zajednicu.

U 2009. Nakamoto je kompletirao kod za Bitcoin softver te je također pozvao druge ljude iz open-source zajednice da se svojim doprinosima pridruže radu.

Prvi je blok samostalno izrudario 3. siječnja 2009. Ako je suditi po javnim zapisima njegove Bitcoin adrese, trenutno je u njegovom vlasništvu količina Bitcoina u vrijednosti od $19 milijardi – što ga postavlja na 44. poziciju najbogatijih ljudi na svijetu.

Ali nitko zapravo ne zna tko je Satoshi Nakamoto. Provođene su mnoge istrage od strane novinara, te se spekuliralo da je možda riječ o različitim studentima ili poznatim ličnostima, ali još ništa nije dokazano. Može se činiti čudnim, ali pojedinci su tvrdili da je Satoshi Nakamoto putnik iz budućnosti.

Ono što nije za raspravu je činjenica da je izumivši Bitcoin, Satoshi Nakamoto unaprijedio koncept novca i pritom riješio mnoge probleme koji nastaju prilikom korištenja tradicionalnih novčanih valuta.

B. Problemi tradicionalnih valuta

Svi znamo kako podići novce s bankomata i kupiti gumu za žvakanje. Ali koliko nas zapravo razumije što sve krije iza takvih transakcija? Zašto svi primaju te metalne novčiće i kako to da komadi papira imaju neku određenu vrijednost?

Pa, tradicionalno, valute su vezane za neku fizičku robu, poput zlata. Primjerice, godine 1900. zlato je vrijedilo $20.67 po unci. To znači da je američka vlada mogla imati samo $20.67 u opticaju u slučaju da je imala samo jednu uncu zlata u rezervama za pokriće. Iz toga se može zaključiti da bi svatko tko je u svojem vlasništvu imao američku valutu, mogao od vlade tražiti da mu izvrše zamjenu u zlato.

U SAD je ovaj sustav trajao do 1971, kada je američki Dolar postao fiat valuta – što znači da nema unutarnju vrijednost. U skorijim decenijama su skoro sve veće valute konvertirane u fiat valutni sustav.

U tim slučajevima, vrijednost valute je određena ponudom i potražnjom, a održavana je vjerom ljudi u ekonomiju. Ovo daje mogućnost vladi da promovira ekonomsku stabilnost kroz kontrolne aspekte ekonomije poput kreditne ponude, likvidnosti i kamatnih stopa, ali također može dovesti do toga da vlada printa više novca nego što bi trebala – izazivajući tako hiperinflaciju.

Još jedan problem fiat valuta leži u činjenici da je sustav centraliziran, što znači da su mu potrebne mnoge odredbe. Drugim riječima, svaka transakcija mora biti olakšana od strane nekog financijskog tijela – npr. od izdavača kreditnih kartica ili banke – kako bi bila pravilno provedena. Zbog toga kada koristite bankomat koji ne pripada vašoj banci, ili kada sa svojeg računa prebacujete novac na račun nekog prijatelja, naplaćuje vam se provizija.

Više o decentraliziranim valutama možete saznati u ovom članku.

C. Bitcoin rješava probleme centraliziranih valuta

Bitcoin ima za cilj rješavanje problema vezanih s fiat valutama.

Koristeći Bitcoin, svoje novčane resurse možete prebaciti bilo kome u svega nekoliko sekundi, s minimalnim transakcijskim provizijama. Ovo je moguće učiniti zato što je Bitcoin sustav decentraliziran.

U biti, Bitcoin je distribuirana decentralizirana knjiga u kojoj se bilježe sve financijske transakcije. Te se transakcije provode kroz tehnologiju poznatu kao blockchain. Svaki blok u blockchainu predstavlja seriju transakcija. Nakon što se dovoljan broj transakcija provede, blok je kompletiran i više ne može biti izmijenjen.

Koristeći javnu knjigu, Bitcoin cilja riješiti brojne probleme:

1. Decentralizacija: Najvažnija značajka Bitcoina je to da je decentraliziran, što znači da nije kontroliran od strane jednog autoriteta ili osobe. Kod softvera je open-source i održavan je od strane dobrovoljaca. Sustav je podržaj otvorenom mrežom računala postavljenim širom svijeta. Tko god se želi uključiti to može i učiniti.
2. Anonimnost: Za razliku od tradicionalnih financijskih sustava, Bitcoin softver nema potrebu znati vaš identitet. Vaš identitet je vaša Bitcoin adresa. Vaša mogućnost za izvršavanje financijskih transakcija ovisi samo o tome imate li dovoljno sredstava na svojem računu.
3. Postojanost: Bitcoin mreža i osnovni blockchain su nepromjenjljivi. To znači da nakon što se transakcija izvrši, ne može se poništiti. Ovo osigurava da osoba kojoj su novci bili namijenjeni te novce zapravo i primi. Netko bi mogao pomisliti da ovo nije dobro za e-poslovanje, jer bi kupac trebao biti zaštićen. Međutim koristeći Bitcoin, ovo se može postići uz escrow tip računa.
4. Ograničena ponuda: Tradicionalne fiat valute imaju neograničenu ponudu, uzimajući u obzir da banke rezervi mogu plasirati onoliko novca koliko žele na tržište. Međutim, broj Bitcoina koji mogu biti proizvedeni je ograničen na 21 milijun. Vrijednost valute je određena potražnjom i percipiranom koristi koju ljudi vide u valuti.

Sada, zaronimo malo dublje i pogledajmo kako radi osnovna tehnologija ispod Bitcoina. Kako biste ju razumjeli, pogledat ćemo koji su to sve problemi vezani s izgradnjom sustava decentralizirane valute i kako ih Bitcoin rješava.

2. Bitcoin Protokol

A. Bitcoin provjerava korisnika digitalnim potpisom

Kada odete u banku da bi izvršili transakciju, morate se identificirati. To možete učiniti vozačkom dozvolom, osobnom iskaznicom, ili vlastoručnim potpisom. U svakom slučaju, ovi mehanizmi su postavljeni kako bi samo vi mogli podići svoj novac. Ukoliko vas netko pokuša oponašati, bit će uhvaćen (nadajmo se).

Kako je objašnjeno iznad, Bitcoin koristi javnu knjigu, u kojoj se bilježe sve transakcije. Ali kako se onda spriječavaju lažni transakcijski unosi od kojih bi pojedinci mogli profitirati? Primjerice, Ivan bi jednostavno mogao dodati unos da mu je Alisa poslala novce.

Kako bi ovome stali na kraj, transakcije se prenose na mrežu zajedno s digitalnim potpisom.

Digitalni potpis jamči dvije stvari:

1. Poruka je poslana od strane određenog pošiljatelja.
2. Poruka nije izmijenjena.

Digitalni potpis je stvoren koristeći hash algoritam i asimetričnu enkripciju.

Hashiranje je korištenje algoritma koji nepovratno konvertira unos u jedinstveni iznos ograničene dužine. Algoritam za hashiranje koji Bitcoin koristi je SHA256, što znači da je rezultat – znan kao hash – 256 binarna znamenka (nule i jedinice).

Na hashiranje možete gledati kao na matematičku tehniku pomoću koje možete konvertirati bilo koju vrijednost unosa u iznos vrlo brzo. Međutim, nakon što dobijete iznosnu vrijednost, praktički je nemoguće saznati vrijednost unosa koja je korištena za dobivanje odgovarajućih rezultata.

Jedan način za shvaćenje ovoga je kroz metaforu, unos su brašno, šećer, jaja, itd. a iznos je torta. Algoritam je pećnica koja sirove sastojke pretvara u završni proizvod. Nakon što dobijete tortu, nemoguće ju je pretvoriti natrag u sirove sastojke.

Kako bi stvorili digitalni potpis, poruka koju šaljete mreži mora prvo biti hashirana. Nakon toga, hash mora biti enkriptiran.

Kao što smo spomenuli iznad, tip enkripcije koju koristi Bitcoin je znan kao asimetrična enkripcija – tip enkripcije koji koristi ono što je znano kao javni i privatni ključevi.

Način na koji ovo funkcionira jest da svaka osoba ima javni i privatni ključ koji međusobno odgovaraju. Iako se i javni i privatni ključ mogu koristiti za enkripciju poruke, za njihovu dekripciju mora se upotrijebiti drugi. Drugim riječima, ako nešto enkriptirate koristeći javni ključ, morate to dekriptirati privatnim ključem i obrnuto.

Privatni ključ pripada jednoj osobi i nitko drugi nema mu pristup. Kao kontrast, možete dati svakome svoj javni ključ. Pa recimo da Alisa želi Ivanu poslati privatnu poruku. Alisa enkriptira tu poruku koristeći Ivanov javni ključ koji joj je proslijedio. Iz razloga što jedino Ivan ima svoj privatni ključ, on je jedini koji tu poruku može dekriptirati. Ako Ivan želi Alisi poslati Alisi privatnu poruku, enkriptirat će je koristeći njen javni ključ, te jedino ju ona može dekriptirati koristeći svoj privatni ključ.

Cilj Bitcoina nije slanje privatnih poruka – zapamtimo, knjiga je javna. Štoviše, asimetrična enkripcija i dalje služi svrsi osiguravanja da je poruka poslana od strane onoga od koga mislite da je poslana, te da nije bila izmijenjena.

Pa recimo da Alisa želi Ivanu poslati jedan Bitcoin. Kako bi to učinila mrežom šalje dvije stvari:

1. Poruku (koja sadrži detalje transakcije). Transakcija nije enkriptirana i sadrži link na prethodne transakcije. Također sadrži i vrijednosti unosa i iznosa koje pomažu utvrditi ima li dovoljno novčanih sredstava kako bi transakcija bila važeća.
2. Digitalni potpis (npr. hashirana poruka koju je enkriptirala svojim privatnim ljučem)

Ivan zatim autorizira transakciju tako što:

1. Primjenjuje hash algorithm na poruku. Ovo će za rezultat imati Hash A.
2. Dekriptira digitalni potpis koji je Alisa kreirala koristeći svoj javni ključ. Rezultat ovoga je Hash B.

Uzimajući u obzir da su ova hasha rezultati iste poruke, trebali bi biti jednaki. Ukoliko jesu, dokazano je da poruka nije bila mijenjana. Zato što je Ivan bio u mogućnosti dekriptirati hashiranu poruku koristeći Alisin javni ključ, a Alisa je jedina s pristupom svojem privatnom ključu, jasno je da je poruka stigla upravo od nje.

B. Kako Bitcoin čuva informacije

Još jedan potencijalni problem decentraliziranih mreža kao što je Bitcoin je pohrana informacija.

Gdje možemo pohraniti svačiji saldo i njihove povijesti transakcija?

U konvencionalnim centraliziranim sustavima postoje namjenski serveri u vlasništvu i održavanju financijskih institucija, kao što su banke, na koje se pohranjuju svi podaci. Iako bi ovi podaci trebali biti vrlo sigurni i povjerljivi, u zadnjih par godina, nekoliko je hakera dobilo pristup tim informacijama.

U Bitcoin sustavu ne postoji jedno tijelo koje kontrolira podatke. Umjesto toga, sve su informacije javne.

Bitcoin to čini korištenjem peer-to-peer mreže. Podaci se distribuiraju preko tisuća uključenih računala, poznatih kao čvorovi, koja su povezani putem interneta. Svaki čvor ima pristup glavnoj knjizi (ili blockchainu), koji se ažurira svaki put kada se doda nova transakcija (ili blok).

Ove se transakcije provode prema skupu pravila, poznatijim kao Bitcoinov protokol.

C. Kako se izvršavaju transakcije

Zamislimo da Alisa želi poslati jedan Bitcoin Ivanu.

Prvo, potrebno je utvrditi da Alisa uistinu posjeduje barem jedan Bitcoin. U blockchain mreži, ne postoji jedan unos preko kojeg je moguće utvrditi koliko određena osoba ima novca. Umjesto toga, balans je stanje se dobiva izračunavanjem svih prethodnih transakcija, znano kao transakcijski lanac.

Prilikom prvog preuzimanja Bitcoin softvera dobit ćete potpunu kopiju lanca transakcija (zbog čega preuzimanje može potrajati do 24 sata). Jednom kada imate lanac transakcija, lako je odrediti trenutno stanje Alisinog računa.

Nakon što se potvrdi da Alisa posjeduje dovoljno Bitcoina da bi izvršila transakciju, sljedeći korak je da emitiranje transakcijske poruke. Ova poruka sadrži adrese pošiljatelja i primatelja, iznos za transfer, kao i digitalni potpis kreiran od strane pošiljatelja. Kada se emitira javno, bilo koji čvor u mreži može prenijeti poruku i preuzeti je za izvršenje.

Prije nego što se izvršava, transakcija se dodaje u skupinu nepotvrđenih transakcija, poznatu kao mempool (tj. memorijski bazen). Od tamo ih preuzimaju rudari.

Rudari su u osnovi posrednici koji potvrđuju transakcije. (Ovo će biti detaljnije objašnjeno u nastavku.) Nakon što se transakcija potvrdi, rudar ga dodaje u najnoviji blok. Blok ima fiksnu veličinu pa se nakon određenog broja transakcija mora kreirati novi blok. Trenutačni blok povezan je s prethodnim blokom, formirajući tako blockchain.

No, tko odlučuje koje se transakcije trebaju dodati najnovijem bloku?

Tipično, rudari mogu slobodno pokupiti ili ostaviti transakcije koje žele. Kako bi ih potaknuli da odaberu vašu, možete im platiti mali dio transakcije. To međutim ne treba smatrati neophodnim, jer rudari imaju još jedan poticaj za izradu blokova, poznat kao bonus od bloka.

Kad god se novi blok doda u lanac, rudar koji ga podnosi nagrađuje se novim Bitcoinom iznosom. Točan se iznos promijenio vremenom i smanjuje se kada mreža raste. Bonusi od bloka su prirodan način ovog sustava za generiranje novog novca.

Kada transakcija postane dio Blockchaina, i službeno se smatra izvršenom.

D. Kako se blokovi provjeravaju

Gore smo govorili o tome kako se novopotvrđene transakcije dodaju u blok, a zatim se blok dodaje postojećem blockchainu. Ali kako znamo da su nove transakcije legitimne?

Rudari moraju obaviti dokaz o radu.

U osnovi, dokaz o radu je koncept prema kojem najvjerodostojniju inačicu knjige ima onaj koji je uložio najviše računalnog rada u nju. Dokaz o radu zahtijeva da podaci budu teški i dugotrajni za stvaranje, ali jednostavno i brzo za provjeru valjanosti.

Ovo se čini korištenjem hash tehnike o kojoj smo pisali u odjeljku posvećenom digitalnim potpisima. Kao što se sjećate, hash se stvara korištenjem algoritma kako bi dobili iznos s ograničene dužine.

Ovdje, rudari moraju riješiti matematički problem kako bi dodali svoj blok na postojeći blockchain, a ova problem zahtjeva određeno vrijeme za rješavanje. Naime, zadatak je pogoditi unos koji će rezultirati hashom koji počinje s određenim brojem nula.

To ovako funkcionira:

Zamislimo da rudar radi na bloku. Na vrhu ovog bloka je hash posljednjeg bloka na blockchainu. Ispod su transakcije koje je rudar pokupio. Ispod toga, rudar dodaje broj, nazvan nonce. Zatim primjenjuje hash algoritam na čitavom bloku.

Kao što smo već spomenuli, njegov cilj je da se dobije hash koji počinje s određenim brojem nula. Sjetite se, ako se unos čak i malo izmjeni, to će rezultirati potpuno drugačijim izlaznim rezultatom. To znači da, kako bi dobio pravi broj nula, rudar treba vrlo određeni broj na dnu. Pa kako onda rudar zna koji broj postaviti?

Ne zna.

Rudar nema drugog izbora nego nasumično pogađati različite brojeve dok ne dobije pravi hush. Koji god rudar uspije ovo uraditi prvi, dobiva blok koji je dodan blockchainu.

Prema Bitcoin protokolu, cijeli ovaj proces bi trebao trajati oko 10 minuta. Budući da stalno pojavljuju novi rudari s različitim količinama računalne snage, broj potrebnih nula povremeno će se mijenjati.

Ovaj proces ne samo da osigurava dodavanje novih blokova u lanac. On također obavlja još jednu vrlo važnu funkciju - osigurava sigurnost i cjelovitost sustava.

Kako to čini?

Pa, budući da svaki blok sadrži hash zadnjeg bloka kao zaglavlje, promjena od samo jednog znaka u bilo kojoj transakciji bi mogla dovesti ne samo do promjenu hashu tog bloka - već na svakom pojedinom bloku u lancu.

To bi značilo da ukoliko netko želi izmijeniti transakciju, morao bi ponovno izračunati svaki blok koji je došao prije, što bi zahtijevalo nemoguću količinu računalne snage. To također znači da svaki put kad se doda novi blok, blockchain postaje sigurniji.

E. Kako dokaz o radu sprečava dvostruku potrošnju

Zamislimo da Alisa ima online trgovinu koja prima Bitcoine. Ivan dolazi na njenu stranicu i postavlja narudžbu za iPhone. Ukoliko Ivan odabere Bitcoine kao način plaćanja, Alisa bi naravno morala pričekati izvršavanje plaćanja prije isporuke iPhonea.

Ali zbog načina rada blockchaina, Ivan bi mogao pokušati prevariti Alisu pokretanjem dvije transakcijske poruke s istim potpisom – jednu u kojoj šalje novac Alisi, a drugu u kojoj ga šalje sebi na drugu adresu.

Kada Alisa vidi transakcijsku poruku o slanju novca, poslala bi telefon na isporuku. Međutim, ukoliko transakcijska poruka u kojoj Ivan sebi šalje novac u blockchain stigne prije legitimne transakcije, onda ona prolazi – tako da Ivan dobiva iPhone besplatno.

Po ovome, Alisa je trebala biti pametnija i pričekati s isporukom iPhonea dok transakcija nije u blockchainu.

Ali u stvarnosti, ni to ne bi bilo dovoljno.

Razlog za to je što se povremeno dodaje više od jednog bloka u lanac, stvarajući tako grananje. U tim slučajevima, sljedeći rudar koji završi blok može odabrati na koju granu ga želi dodati. Vrlo brzo će jedna grana postati dulja od druge. Kada se to dogodi, kraća se grana odbacuje, a sve transakcije s nje se vraćaju u mempool.

Zbog toga, preporuča se pričekati da se na lanac doda najmanje šest blokova prije no što transakciju možete promatrati kao dovršenu. Transakcije koje su nedavno dodane u blockchain ponekad se nazivaju i vruće transakcije.

Iz ovoga ponovno vidimo kako dokaz o radu - tj. kako više računalnog rada - osigurava transakcije.

Ali pogledajmo još jedan hipotetski primjer: Što ako je Bob uspio stvoriti dvije grane, s jednim blokom koji sadrži legitimnu transakciju, a drugi lažnu? I dodao je lažnu istom brzinom po koju su ostali rudari dodali legitimnu. Alisa, kada vidi granu s legitimnom transakcijom, dobila bi lažni osjećaj sigurnosti i isporučila iPhonea. Međutim, Ivan bi mogao produžiti svoj lanac i poslati legitimnu transakciju natrag u mempool. Budući da ima isti potpis kao lažna transakcija, kad ponovno uđe u opticaj, smatrat će se nevažećom.

Ovo je zanimljiva hipoteza i u teoriji bi mogla funkcionirati.

Ali to u realnosti ipak nije moguće.

To je zato što je potrebna računalna snaga i vrijeme za rješavanje i dodavanje bloka. Čak i uz nevjerojatno snažan procesor, kako bi proveo ovaj trik, Ivan bi trebao kontrolirati više od pola računala na Bitcoin mreži. Zato se ovaj koncept ponekad naziva i napadom od 51%.

U stvarnosti grana s legitimnom transakcijom bi postala duža, a lažna transakcija bi bila odbačena natrag u mempool. Do trenutka kada je pokupi drugi rudar, potpis već korišten u legitimnoj transakciji, te se smatra nevaljanom.

Uz sve to, čak i da je Ivan nekako uspio steći kontrolu nad mrežom, zbog količine potrebnog vremena i resursa za varanje sustava, to je neisplativo. Zaradio bi više Bitcoina jednostavnim rudarenjem prema pravilima.

3. Kako koristiti Bitcoin

Postoje mnogi načini za korištenje Bitcoina, ali sve u osnovi prate isti postupak. Postoje tri koraka za korištenje Bitcoina: stjecanje Bitcoina, upravljanje Bitcoin novčanikom i trgovanje Bitcoinom za robe i usluge. Pogledajmo svaki od ovih koraka malo detaljnije:

A. Stjecanje Bitcoina

Osim rudarenja Bitcoina (o čemu smo govorili u poglavlju 2), možete ga jednostavno i kupiti. Ovo možete učiniti preko online mjenjačnica, ili putem Over The Counter (OTC) transakcije.

OTC transakcije su trgovine s drugim osobama – uglavnom odrađene preko brokera koji je zadužen za pregovore. Ovo je preferirana metoda za one koji žele kupiti vrlo velike iznose Bitcoina (npr. u vrijednostima od nekoliko stotina tisuća ili milijunima dolara). To je zato što mjenjačnice nemaju likvidnost kojom bi olakšale takve velike transakcije.

Iako OTC trgovine nisu regulirani kao burze, renomirani broker će osigurati da ne dođe do prijevare. Neki od visoko profiliranih brokera su kineski Richfund, Genesis Global Trading iz New Yorka, te Bitstocks koji se nalaze u Londonu.

Za regularne korisnike Bitcoina, mjenjačnice kao što su Coinbase, Coinmama, ili itBit su najsigurnije i najjednostavnije za nabavku Bitcoina. Kako bi se izbjegli devizni troškovi, najbolje ih je kupiti od mjenjačnice u vašoj zemlji, koja će obično biti izravno integrirana s lokalnim bankama.

Razmjene su vrlo jednostavne za navigaciju. Jednostavno idite na web stranicu i slijedite upute za prijavu, te odmah možete početi kupovati Bitcoine.

Važno je napomenuti da većina mjenjačnica zahtijeva osobne podatke poput vašeg imena, emaila i telefonskog broja. I naravno, ako koristite svoju kreditnu karticu za kupnju Bitcoina, ili to rade putem bankovne uplate, imat će i te informacije.

Ako odlučite koristiti mjenjačnicu pri kupujovini ili prodaji Bitcoina - tad možete izgubiti anonimnost.

B. Upravljanje Bitcoin novčanikom

Na Bitcoin mreži, posjedovanje Bitcoina jednostavno znači da imate adresu i privatni ključ. Kao što smo već spominjali, taj privatni ključ vam daje mogućnost enkripcije digitalnih potpisa.

Bez privatnog ključa nemate pristup Bitcoinu i nikakav način dokazivanja da pripada vama, tako da ga trebate čuvati na što sigurnijem mjestu.

Kada dobijete Bitcoin adresu, dobivate i privatni ključ. Ključ je 256-bita dug podatakovni niz, koji također može biti alfanumerički prikazan. Na primjer, ljudi ga ponekad koriste u heksadecimalnom obliku - što znači 64 znaka u rasponima od 0-9 i A-F. Najčešća je opcija koristiti Wallet Import Format (WIF), koji sadrži 51 alfanumerički znak, od kojih je prvi uvijek broj 5.

Ovo je primjer WIF privatnog ključa:

5KJvsngHeMpm884wtkJNzQGaCErckhHJBGFsvd3VyK5qMZXj3hS

Gubitak privatnog ključa je kao gubitak vaših Bitcoina. Izgubite li ključ nećete moći doći do svojih Bitcoina. Slično, ako netko drugi dođe do vašeg privatnog ključa, onda on ili ona može podići sve vaše Bitcoine.

Pa, kako onda zaštititi svoj privatni ključ i Bitcoine?

Jedna je opcija da svoje Bitcoine čuvate offline. Ukoliko su vaši novci i privatni ključ spremljeni na USB prijenosnu memoriju, napadači i hakeri ne mogu doći do vaših informacija. Međutim, ako izgubite USB memoriju – ili ako vam je netko ukrade – nemate sreće.

Još jedna opcija je čuvanje Bitcoina kod treće strane – ili klijenta – koji nudi usluge Bitcoin novčanika. U pitanju je vrsta softvera koja čuva adrese i uparenja ključeva od svih vaših Bitcoin transakcija.

Međutim, sve veći broj nedavnih napada koji ciljaju kripto-valutne mjenjačnice učinili su da je malo nesigurno čuvati ključeve kod njih. Preporučano je čuvati ključeve offline.

C. Bitcoin transakcije

Transakcije s Bitcoinom su vrlo jednostavne. Ako imate određenu osobu kojoj želite poslati novac, trebate samo njihovu Bitcoin adresu, koju možete unijeti u vaš Bitcoin klijent. Ako ta osoba koristi isti klijent kao i vi, najčešće je potrebno samo unijeti email adresu koja je povezana s njegovim ili njenim računom.

Online trgovine koje primaju Bitcoin uglavnom imaju gumb koji će vas nakon što na njega kliknete odvesti u vaš novčanik, te vam dati mogućnost izvršenja uplate. Za novčanike instalirane na mobilnim uređajima, često imate opciju skeniranja QR koda.

4. Kako zaraditi preko kripto-valuta

Tehnologija blockchaina je posve nova i nudi mnoge mogućnosti za ostvarivanje zarade. U osnovi postoje dva načina za zaradu - kroz rudarenje i ulaganje.

A. Postanite rudar

Rudarenje je spora, ali sigurna metoda zarađivanja novca od Bitcoina i drugih kripto-valuta. Kao što se sjećate, rudari su ljudi na mreži koji potvrđuju transakcije u zamjenu za nagradu. U slučaju Bitcoina postoje dvije vrste nagrada - ona koja se prima za dodavanje novog bloka, i ona druga za preuzimanje određene transakcije.

Različite kripto-valute imaju različite mehanizme za plaćanje rudara; neki mogu platiti samo transakcijske naknade, dok ih drugi potiču na različite načine.

Možete sudjelovati u procesu rudarstva dajući mreži svoj CPU na raspolaganje. Budući da procesor zahtjeva električnu energiju, važno je razmotriti kakva će biti vaša zarade od rudarenja u usporediti s troškovima za električnu energiju. To će ovisiti o zemlji u kojoj se nalazite i kolika je cijena struje. Izuzetno niske cijene električne energije u Kini razlog je što je većina rudarskih mreža upravo tamo.

Ostali čimbenici koji će pridonijeti vašem izračunu su hash snaga vašeg hardvera i trenutna cijena Bitcoina.

Za ozbiljnije rudare postoji specijalizirani hardver s visokim hash vrijednostima koji će rudaru pružiti bolje izglede za rješavanja blokova. ASIC (Application Specific Integrated Circuit) je generalni izraz korišten za takvav hardver. Uz kombinaciju dobrog ASIC-a i jeftine struje, moglo bi biti profitabilno zakoračiti u rudarske vode.

Možete biti individualni rudar ili možete biti dio skupine rudara koji dijele CPU. Potonji je poznat kao rudarski bazen i općenito je dobra ideja za one bez puno hardvera. U rudarskom bazenu članovi se isplaćuju proporcionalno količini CPU snage koju pridonose. Za Bitcoin rudarenje, sljedeći bazeni su dobro poznati:

1. Bitfury – baziran u Gruziji
2. BTC.com – baziran u Kini>
3. Slush – baziran u Češkoj

Za ostale kripto-valute morat ćete istražiti kojima se bazenima vrijedi pridružiti. Općenito, bazeni se izrađuju čim neka valutu počne dobivati na popularnosti.

B. Investiranje u kripto-valute

Izravna investicija je brz, ali rizičan način zarade preko kripto-valuta. Ako nemate vremena ili resursa za rudarenje, jednostavno možete kupiti kripto-valute preko mjenjačnica. Bitcoin je zadnjih nekoliko godina pokazao zadivljujuće povrate uloženog i tako privukao pozornost mnogih investitora.

Dok kripto-novac možete kupiti u bilo kojem trenutku, postoji poseban vremenski period kada je prilika za profit (ali i gubitak) na najvišoj razini. Ovo vrijedi za ICO period (Initial Coin Offering). Za one koji su upoznati s kapitalnim ulaganjem, možemo reći da je slično IPO-u (Initial Public Offering).

ICO je period tijekom kojeg su nove kripto kovanice prvi put predstavljene svijetu i još nemaju svoju vrijednost. Potencijalni investitori tada procjenjuju projekt i odlučuju hoće li uložiti u njega. Ako se projekt provede i dobije na popularnosti, vrijednost novčića će se povećati i donijeti im dobit.

Pogledajmo neke od zanimljivih priče u kojima su ljudi ostali u šoku nakon kupnje Bitcoina.

1. U 2009 norveški je student prilikom istraživanja enkripcije kupio 5.000 BTC za oko $27, te nakon toga u potpunosti zaboravio na njih. Četiri godine kasnije, kad su mediji doveli Bitcoin u središte pozornosti, sjetio se svoje kupnje i ostao je iznenađen kad je otkrio da je im je sadašnja vrijednost više od 886.000 dolara. Pola je prodao kako bi kupio luksuzni dom u povijesnom dijelu Osla, a ostatak po današnjem tečaju vrijedi 28 milijuna dolara.
2. 2. 22. svibnja 2010., računalni programer Laszlo Hanyecz platio je dvije pizze koristeći Bitcoin. Iznos je bio oko 10.000 BTC koji su po tadašnjem tečaju vrijedili oko $41. Međutim, po današnjem tečaju, ti Bitcoini vrijede više od $67 milijuna, što plaćene pizze čini najskupljim pizzama u povijesti. U intervjuu Laszlo je izjavio kako Bitcoin tad nije imao nikakvu vrijednost i bio je sretan što je za njih mogao bilo što kupiti.
3. 3. James Howell, IT inženjer iz Newporta započeo je s rudarenjem Bitcoina pomoću svog laptopa u 2009. Prikupio je više od 7.500 Bitcoin, a zatim se zaustavio. Kasnije je prodao svoj laptop na Ebay, ali prije toga je uklonio tvrdi disk gdje su pohranjeni privatni ključevi Bitcoina. Čuvao je tvrdi disk u ladici u nadi da će zaraditi na Bitcoinima kada im se vrijednost poveća. Ali nekoliko godina kasnije, tijekom pospremanja kuće, tvrdi disk je pogreškom također bačen. Prema današnjem tečaju, izgubljeni Bitcoini vrijede više od 85 milijuna dolara. James je želio provesti operaciju pretraživanja odlagališta - sšto je kup i složen zadatak - ali zbog rizika za okoliš i mogućnosti curenja opasnih plinova, operacija nije provedena.

Čak i sa svim tim pričama o golemim povećanjima vrijednosti Bitcoina, investitori bi uvijek trebali imati na umu da vrijednost kripto-valuta može mahnito varirati. Na primjer, tijekom posljednjih šest mjeseci vrijednost Bitcoina se dramatično povećavala i smanjivala.

Kripto-valute općenito su vrlo nestabilne. Samo zato što se vrijednost Bitcoina ogromno povećala u prošlosti ne jamči da će se to nastaviti i u budućnosti.

Naš je savjet da ne ulažete više no što si možete priuštiti da izgubite. NEMOJTE iskeširati većinu svojeg teško zarađenog novca nadajući se velikom povratku. Možete biti sretne ruke, ali nije vrijedno rizika da sve izgubite ako im cijena doživi značajan pad. Najnovije Bitcoin tečajeve možete pratiti na našem Bitcoin kalkulatoru.

5. Je li Bitcoin legalan?

Uz rastuću popularnost Bitcoina, kripto-valute uopćeno su privukle pozornost vladinih i financijskih regulatornih tijela. Za razliku od krivotvorenih fiat valuta, koje su ilegalne, u većini zemalja Bitcoin je legalan.

Međutim, zbog anonimne i neregulirane prirode Bitcoina, mnoge su vlade stavile ograničenja na njegovo korištenje. Neki se brinu da će Bitcoin i druge kripto-valute dovesti do gubitka državne financijske kontrole.

Većina zemalja nema jasne zakone u vezi s korištenjem kripto-valuta, tako da su ljudi često zbunjeni njihovim statusom. Stoga je najbolje provjeriti pravila zemlje u kojoj živite u vezi s legalnošću Bitcoina, te imajte na umu da su ti zakoni podložni izmjenama.

Potpuno je protuzakonito imati Bitcoine u Alžiru, Kolumbiji, Nepalu, Bangladešu i nekolicini drugih zemalja. Suprotno tome, u Sjedinjenim Američkim Državama, Bitcoin nije samo legalan, već se smatra robom od strane CFTC (Commodity Futures Trading Commission). Što se tiče poreza, pravila su slična bilo kojoj drugoj imovini.

U mnogim zemljama, poput Indije, Bitcoin pada u sivo područje, u kojem ga vlada nije proglasila ilegalnim, ali istovremeno obeshrabruje upotrebu izdajući upozorenja protiv Bitcoina.

Ono što ne treba posebno navoditi je da ne biste trebali koristiti Bitcoin za kupnju ili prodaju stvari ili usluga koje su nezakonite. Ako je vrsta transakcije ilegalna pri korištenju fiat valute, također je ilegalna pri korištenju Bitcoina, ili bilo koje druge kripto-valute.

6. Tamna strana Bitcoina

Iako Bitcoin ima mnoge prednosti - o kojima smoveć govorili - neka upozorenja vlade protiv njega nisu posve neutemeljena.

To je zato što postoje kriminalni elementi koji nastoje iskoristiti svo uzbuđenje i medijsku pozornost stvorenu oko Bitcoina. Na primjer, postoje cyber kriminalci koji pokreću Ponzi sheme obećavajući astronomski povrat ulaganja. Tek nakon što izgube novac, ljudi shvaćaju da su prevareni. Mnoge vlade stoga vode kampanje podizanja svijesti te savjetuju ljudima da ostanu skeptični i oprezno pri ulaganju.

Postoje i mnogi drugi načini kojima se zloupotrebljavaju kripto-valute:

1. Zbog anonimnosti i jednostavnosti prijenosa Bitcoina, terorističke su skupine pokušale prikupljati sredstva na društvenim medijima koristeći Bitcoino adrese. Premda to nije bilo vrlo uspješno u prošlosti, nema jamstva da teroristi u nekom trenutku neće pokušati ponovno i uspjeti. Međutim, valja istaknuti da je anonimnost ograničena na blockchain mrežu. Nakon što se Bitcoin pretvori u neku drugu valutu, vaš identitet i transakcije mogu se otkriti putem IP adrese. I budući da je svaka transakcija na blockchain mreži javna, vrlo je lako pratiti kretanje sredstava.
2. 12. svibnja 2017. širom svijeta je izbila ogromna epidemija ransomware (maliciozni softver za ucjene), poznatija kao Wannacry napad. Ovaj maliciozni softver preuzeo bi kontrolu nad računalom žrtve i tražio novac u zamjenu. Iako ovaj ransomware nije bio ništa novo, jedna od prepoznatljivih obilježja ovog napada bilo je da je novac tražen u obliku Bitcoina. Ovaj incident očito je donio Bitcoinu puno lošeg publiciteta. Kako bi saznali nešto više o ransomwareu i drugom malicioznom softveru pročitajte ovaj članak.
3. Postoji mnogo online prijevara koje su za rezultat imale krađu Bitcoina. Uobičajeno online bankarstvo ima nekoliko slojeva zaštite, kao što su lozinka, autentifikacija u dva koraka, OTP itd. No, u slučaju Bitcoina, samo je potrebno imati nečiji privatni ključ da bi mu u potpunosti ispraznili novčanik. Prevaranti kradu ove ključeve s računala ljudi pomoću keyloggera, trojanaca ili phishing napadima. Stoga je važno aktivno štititi svoj Bitcoin novčanik, baš kao što bi štitili fizičku gotovinu. Druga vrsta prevare znaju provoditi određeni online prodavači: oglašavaju proizvod s velikim popustom i prihvaćaju samo Bitcoin kao sredstvo plaćanja. Jednom kada kupac plati proizvod, prodavatelj isporučuje robu vrlo loše kvalitete - ili još gore, apsolutno ništa. A budući da su Bitcoinove isplate nepovratne, nema povratka.
4. Još jedna vrsta prevare koristi ICO. Budući da je tržište kripto-valuta neregulirano, pojedinci namjerno pokreću varljive chainblock projekte. Obećavaju velike inovacije i uvjeravaju investitore da ulože kapital. No, umjesto da zapravo razvijaju projekt, jednostavno ga proglase neuspješnim i za sebe zadrže sav uloženi novac. Budući da je lako proglasiti stečaj, a investiranje uvijek uključuje potencijal za gubitak, vrlo je malo toga što se može učiniti kako bi se zaštitili oni koji podržavaju takve projekte. Ima mnogo legitimnih ICO-a, ali može biti teško razlikovati ih od onih lažnih. Stoga, ako razmotrate ulaganje u nove chainblock projekte, važno je da izvršiti detaljnu procjenu prije no što otvorite novčanik.

7. Druge primjene Blockchaina

Bitcoin je bio prvi, i ostaje najvažnija implementacija blockchaina. Međutim, od tada su ljudi došli do raznih drugih načina korištenja ovog sustava.

A. Kripto-valute

Jedan način na koji ljudi koriste blockchain je stvaranje varijacija na Bitcoinu. Oni se često opisuju kao bolje ili poboljšane verzije Bitcoina, a zajednički su poznati kao altcoin. Neki od glavnih altcoina su::

1. Litecoin: Litecoin je pokrenut 2011. godine i malo se razlikuje od Bitcoin sustava. Jedna je razlika u tome što je potrebno manje vremena za generiranje blokova. U usporedbi s 10 minuta koliko je potrebno kod Bitcoina, Litecoin stvara blok svakih 2,5 minuta. To znači da se transakcije brže potvrđuju. Druga je razlika u korištenju hashing algoritma. Bitcoin koristi SHA256 za algoritam dokaza o radu, dok Litecoin koristi scrypt. Jedna od značajki scrypta je da je teže stvoriti optimizirani CPU ili GPU hardver za brže rješavanje problema, što sustav čini poštenijim za rudare. Uz to, danas postoji ASICS koji se mogu koristiti za rudarenje Litecoina.
2. Zcash: Zcash je nedavno pokrenut 2016. godine. Poput Bitcoina pruža sigurne transakcije preko distribuirane knjige. Međutim, Zcash se razlikuje od Bitcoina po tome što koristi drugi algoritam dokaza o radu (zk-SNARK) i koristi drugačiju strategiju privatnosti. U Bitcoin sustavu, pošiljatelj, primatelj i iznos novca koji se prenosi su javni podaci, dok sa Zcashom mogu ostati privatni i zaštićeni. Do kraja 2017. godine Zcash je već prešao tržišnu granicu od milijardu dolara.
3. Dogecoin:  Dogecoin je zapravo pokrenut kao šala i odgovor na ono što neki doživljavaju kao manijakalnu pomamu za kripto-valutama. Njegov logotip je novčić koji nosi lice popularnog Doge memea. Radi se o kompletnoj replici Bitcoina i ne pruža nikakve razlike ili poboljšanje, prvenstveno zato što ga nije trebalo shvatiti ozbiljno. U početku vrijednost novčića bila je izuzetno niska. Međutim, njegova je vrijednost znatno porasla i počela je mamiti ozbiljne ulagače - a nedavno dosegla tržišnu granicu od dvije milijarde dolara. Njegovi kreatori, nezadovoljni činjenicom da je novčić postao upravo ono što su oni željeli ismijavati, distancirali su se od projekta. Konačno, vrijednost se značajno smanjila kada je Ryan Kennedy, vlasnik Dogecoin burze Moolah, uhićen zbog prijevare. Međutim, od siječnja 2018. vrijednost mu se ponovno počela povećavati.

B. Ne-valutne implementacije

As mentioned above, the blockchain system is applicable to more than cryptocurrencies. There are many other novel ideas based on the construct that are worth billions of dollars.

1. Ethereum: Ethereum je aplikacijama ono što je Bitcoin valutama. On pruža infrastrukturu za aplikacije koje se pokreću bez središnjeg servera. I baš poput Bitcoina, Eterium isto ovisi o čvorovima preko interneta. U ovom slučaju čvorovi odrađuju CPU cikluse potrebne za pokretanje aplikacije. Kako bi se spriječila zlouporaba i uklonile aplikacije niske kvalitete, Ethereum zahtijeva da aplikacije troše valutu nazvanu eter Kod razvijen u Ethereum mreži vodi softver nazvan Ethereum virtualni stroj. Razvojni programeri upotrebljavaju smart ugovore za razvoj aplikacije, koji se izvršavaju automatski kad god se zadovolje određeni uvjeti. Na primjer, jedan smart ugovor može biti automatsko slanje proizvoda nakon što je zaprimljena uplata. Etherium aplikacije nazivaju se DAP (decentralizirane aplikacije), a već ih je na stotine uspješno pokrenuto. Primjeri su aplikacije koje se bave digitalnim potpisima, softverom za predviđanje, upravljanje električnim punjenjem automobila i online kockarnicama.
2. Ripple: Kako je Bitcoin namijenjen javnosti, Ripple je namijenjen bankama i platnim mrežama. Trenutno banke koriste SWIFT protokol (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication), koji zahtijeva uključivanje posrednika. Ovo, kao i varijacije u tečaju, često dovode do odgađanja transakcija. Ripple omogućuje financijskim institucijama prijenos, podmirivanje, izvršavanje i zamjenu plaćanja u stvarnom vremenu bez velikih troškova. Iako je tek službeno usvojen, mnoge su banke počele koristiti Ripple već u probnim fazama. Jedna važna razlika između Ripple i Bitcoin je to što ne može svatko pristupiti mreži. Računala se trebaju identificirati i trebaju dopuštenje za sudjelovanje. Stoga se doista ne radi o decentraliziranom ili javnom sustavu.

Kao što vidite, postoje neki negativni aspekti Bitcoina koji bi trebali biti riješeni. Međutim, to ne znači da bismo ga trebali u potpunosti napustiti. Blockchain je prava inovacija sposobna za rješavanje bezbrojnih problema. Na nama je da budemo mudri i koristimo ga na odgovarajuće načine.

Je li vam ovaj vodič bio od pomoći? Ukoliko jeste, podijelite ga s prijateljima i kolegama na Facebooku i Twitteru.